TOP VIJESTI

Za ovu pripremu potrebno je da skuhate krompir i nakon što se skuhaju krompiri potrebno je da ih isjeckate na kolutiće.
Zatim isjeckane komade krompira postavite u vatrostalnu posudu.

Pomiješati mjeveno meso sa bijelim lukom, peršunom i paprikom, a zatim dodati sol i biber.
Sve to izmješati i uvaljati u ćufte.
Nakon što smo to uradili staviti ćufte u zdjelu zajedno sa isjeckanim krompirom (način redanja po vašem izboru).
Potom prelijte ćuftice bešamel sosom, narendati sir posuti preko sosa i zapecite jelo.
Namjestiti pećnicu na 200 °C i peći 15 minuta.

Pogledajte video:

Putevi povlačenja radnika grafički se iskazuju u vidu pojednostavljenih linearnih šema rudnika, sa naznakom puteva za povlačenje.
Svaka, planom odbrane spašavanja utvrđena potencijalna opasnost, definiše se kao zaseban slučaj, koji se dalje obrađuju u smislu planiranja puteva za povlačenje ljudi iz jame.

Čuvarkuća je višegodišnja biljka koja može da naraste i do 30 centimetara. Što se tiče njenog opstanka u prirodi, veoma dobro podnosi i niske i visoke temperature. Otporna je na sušu, jer je unutrašnjost njenih listića ispunjena rezervama vode.

Boja listova ove biljke može biti zelena, bordo ili ljubičasta, a cvjetovi se javljaju na vrhu i najčešće su crvene boje.

Ukoliko se pitate šta je to što je ljekovito u sadržaju čuvarkuće, odgovor je jabučna i mravlja kiselina. Ova biljka je svoju primjenu pronašla u narodnoj medicini, a savremena istraživanja su usmjerena na polisaharide iz soka čuvarkuće, jer se njima pripisuje djelovanje na imunološki sistem, kao i liječenje kancerogenih oboljenja.

Spoljna upotreba

Od niza ljekovitih dejstava koje čuvarkuća ima, najpoznatije je da je to biljka koja eliminiše višak masnoće iz ušnog kanala. Odatle i drugi naziv ove biljke – uhovnik. Pored toga, sok iz listića čuvarkuće je veoma dobar prirodni lijek za oboljenja i povrede kože, čireve, posjekotine i opekotine. Takođe, ljekoviti sok ove biljke se dugo godina unazad koristi za uklanjanje kurijih očiju i bradavica, ali i sunčanih pjega.

Upala uha

Prepolovite nekoliko listića čuvarkuće i iscijedite dvije do tri kapljice soka u bolno uho. Ostavite da tečnost djeluje nekoliko minuta, a potom iskrenite glavu dok sok ne iscuri iz ušne šupljine.

Unutrašnja upotreba

Ukoliko se listovi čuvarkuće kombinuju sa medom, tada je ona veoma djelotvorna kod upale usne duplje. Sok ove biljke je i veoma dobar diuretik, a ima i laksativno dejstvo. Čuvarkuća se upotrebljava i u slučajevima napetosti, nervoze i strahova.

Za jačanje organizma

Listove čuvarkuće sameljite u multipraktiku, a potom ih prespite u plastičnu činiju i pomiješajte ih sa medom. Smjesu dobro sjedinite drvenom ili plastičnom kašikom. Zatim, u veću teglu sipajte smjesu i zatvorite teglu. Da svjetlost ne bi dopirala, cijelu teglu obložite aluminijumskom folijom. Ostavite teglu da odstoji pet dana u frižideru.

Od šestog dana, na prazan stomak uzimajte po dvije plastične kašičice smjese i narednih dvadesetak minuta ne jedite ništa drugo, već popijte malo vode

Rudnici uglja u Federaciji BiH:

Rudnik Banovići (ugalj mrki) sa površinskim kopovima Čubrić, Turija i Grivice i podzemnim rudnikom Omazići.
Rudnik Đurđevik (ugalj mrki) sa površinskim kopovima mrkog uglja Višća II i Potočari i podzemnim rudnikom Đurđevik.
Rudnik Kakanj (ugalj mrki) sa površinskim kopom Vrtlište i podzemnim rudnikom Haljinići.
Rudnik Zenica (ugalj mrki) sa podzemnim rudnicima Stara jama, Raspotočje i Stranjani.
Rudnik Breza (ugalj mrki) sa podzemnim rudnicima Sretno i Kamenice
Rudnik Bila (ugalj mrki) sa jamom i površinskim kopom Grahovčići.
Rudnik Kreka (ugalj lignit) u čijem se sastavu nalaze površinski kopovi lignita Šikulje i Dubrave, podzemni rudnici lignita Mramor i Bukinje.
Rudnik Sanski Most (ugalj mrki) sa površinskom kopom Zlavuše i jamom Fajtovci.
Rudnik Livno (ugalj lignit) sa površinskim kopom Tušnica.
Rudnik Gračanica G.Vakuf/Uskoplje (ugalj lignit) sa površinskom kopom Dimnjače.

Rudnici uglja u RS:

Rudnik Ugljevik (mrki ugalj) sa površinskim kopom Bogutovo Selo i Ugljevik-istok sa TE Ugljevik
Rudnik Miljevina (mrki ugalj) sa površinskom i podzemnim eksploatacijom
Rudnik Gacko (ugalj lignit) sa površinskim kopom Gračanica i Gacko sa TE Gacko
Rudnik Stanari (ugalj lignit) sa površinskim kopom Raškovac

Pirinač, jedna od najstarijih kulturnih biljaka, porijeklom iz tropske Azije, osnovna hrana više od polovine čovječanstva. Uspijeva gotovo u svim dijelovima svijeta, ali najbolje u vlažnim i toplim predjelima. U našoj zemlji najviše u Makedoniji,

Poznat je i kao riža, oriz, pilav, riž, rajž, oriza. U svijetu ima oko 1000 vrsta pirinča. Pored ishrane, upotrebljava se i u industriji, medicini i kozmetici.
Pirinač je biljka izvanredne hranljive vrijednosti (360 kalorija u 100 g). Siromašan je mastima, ali je bogat škrobom što ga čini lako svarljivim. Bogat je mineralima: najviše ima fosfora (116 mg) i kalijuma, a nešto manje magnezijuma, kalcijuma, mangana, gvožda, sumpora, bakra, cinka, fluora, kobalta... Od vitamina ima najviše E i B.


Zbog svojih bioloških vrlina pirinač je oduvek bio ne samo hrana već i lijek. Još u staroj kineskoj medicini igrao je značajnu ulogu. Njegova ljekovita svojstva priznaje i  savremena medicina: pirinčana voda kao antidijaroično sredstvo, pirinčano brašno u ishrani odojčadi i djece, pirinčani škrob kao sredstvo za razblaživanje opijuma u prašku...

Značajna je uloga pirinča u dijetalnoj ishrani i u narodnoj medicini. Valja, međutim, skrenuti pažnju da se pirinač u ishrani savremenog čovjeka pogrešno koristi: oljušteno i glazirano tj. manje vrednozrno, umesto prirodnog, integralnog!

Ugljenmonoksid

Ugljenmonoksid je plin bez boje, mirisa i okusa. Ugljenmonoksid nastaje kao produkt nepotpune oksidacije uglja. Ugljenmonoksid je vrlo otrovan. Lako se jedini sa hemoglobinom u krvi stvarajući karboksihemoglobin.

Ugljenmonoksid nastaje kod:
minerskih radova,
rada motora sa unutrašnjim sagorijevanjem,
rudnički požara,
eksplozije plinova i ugljene prašine,
niskotemperaturne oksidacije uglja

Ugljenmonoksid redovno nastaje kao plinski produkt miniranja.

Sumporvodonik

Sumporvodonik je plin bez boje, ali vrlo jakog mirisa i okusa, zbog čega se lahko otkriva i u tragovima. Glavni izvor sumporvodonika su: truljenje organskih materija, miniranje u uvjetima ako eksploziv sadrži sumpor i ako dođe do nepotpunog sagorijevanja.

Supordioksid

Supordioksid je plin bez boje, oštrog mirisa. Opasan je pod život pri koncentraciji od 0,05% i to pri kratkom udisanju. Lahko je rastvorljiv u vodi. Sumpordioksid se utvrđuje kolorimetrijskim metodama.

Metan

Pojave metana vezane su i pored ostalih za ugaljena ležišta. Nastanak ležišta uglja vezan je za biohemijske promjene biljnih materija.
Metan se u ležištima uglja ili stijenama nalazi u dva oblika, i to kao slobodan i sorbiran ( vezan )
plin. Slobodan plin koji popunjava makropore, pukotine, kaverne i ostale slobodne prostore u ležištima uglja i sitijena.
Najveće količine metana danas se nalaze u sorbiranom stanju. Smatra se da sorbiranog metana, u odnosu na slobodan metan, ima nekoliko više.

Ostali privremeni sastojci zraka:
Azotni oksidi, Vodonik, Aldehidi, Amonijak, Etan, Etilen, Acetilen

Benxihu Colliery (1942) - Kina

Katastrofa u Benxihu u Kini koštala je 1.549 života i veruje se da je to najgora katastrofa rudarstva ikada. Tragedija se desila 26. aprila 1942. godine u rudniku uglja Honkeiko, u blizini Benxia u pokrajini Liaoning u Kini.
Fatalna eksplozija podzemnog rudnika uglja izazvala je mešavina gasa i ugljene prašine.

Katastarska katastrofa (1906) - Francuska

Rudarska katastrofa u Francuskoj, sa ukupnim brojem žrtava od 1.099, je druga najsmrtonosnija katastrofa rudarstva u istoriji. Katastrofa rudnika uglja desila se 10. marta 1906. godine zbog masivne eksplozije izazvane podzemnom vatrom u jednoj od jama Courrieres Colliery.

Laobaidong Colliery  (1960) - Kina

Katastrofa u rudniku uglja Laobaidong, druga najsmrtonosnija u Kini nakon Katastarske nesreće Benxihu, ubila je 684 ljudi. Ova katastrofa dogodila se 9. maja 1960. u rudniku uglja Laobaidong, koja se nalazila blizu Datonga u pokrajini Shanxi u Kini.
Nesreća je prouzrokovana eksplozijom metana.

Mitsui Miike rudnik uglja (1963) - Japan

Minska eksplozija uglja Mitsui Miike 9. novembra 1963. bila je druga najsmrtonosnija katastrofa rudnika uglja u Japanu nakon katastrofe rudnika uglja Mitsubishi Hojyo u 1914. godini. U nesreći je poginulo 458 rudara, a 833 povređeno.
Bila je eksplozija ugljene prašine oko 500 metara ispod ulaznog nivoa rudnika.


Senghenydd Colliery Disaster (1913) - Velika Britanija

Propast Senghenydd Colliery je najgora rudarska tragedija u Velikoj Britaniji. Katastrofa, poznata i kao Senghenydd eksplozija, dogodila se 14. oktobra 1913. u Universal Colliery u Senghenydd kod Caerphilly, Glamorgan, Wales. Fatalna katastrofa je rezultat eksplozije ugljene prašine u podzemnom rudniku. U nesreći poginulo je 439 rudara. Većina rudara koji su preživjeli vatru i eksploziju ubijeni su zbog trovanja ugljenmonoksidom.

Propast rudnika Coalbrook (1960) - Južna Afrika

Propast rudnika Coalbrook sa 435 smrtnih slučajeva je najgora katastrofa u rudarskoj istoriji Južne Afrike. Ova katastrofa dogodila se 21. januara 1960. godine u selu Coalbrook North Clydesdale Colliery u blizini Sasolburg, Orange Free State, u Južnoj Africi.
Podzemni kolaps je prouzrokovan raspadom oko 900 podzemnih stubova koji su podržavaju krovine prostorija.

Wankie Colliery  (1972) - Rodezija (Zimbabve)

Wankie Colliery  u Rodeziji (sada u Zimbabveu) je ubila 426 ljudi. Ova katastrofa dogodila se 6. juna 1972. godine, u sjeverozapadnoj Rodeziji. Ova katastrofa izazvana je višestrukim eksplozijama u podzemnom rudniku uglja.

Oaks Colliery  (1866) - Ujedinjeno Kraljevstvo

Eksplozija Oaks Colliery je druga najsmrtonosnija katastrofa rudnika u Velikoj Britaniji nakon katastrofe na Senghenydd Colliery. Ova katastrofa dogodila se 12. decembra 1866. godine u ulici Oaks Colliery, blizu Stairfoot, Barnsley, u Južnom Jorkširu.

Dhanbad rudarske katastrofe (1965. i 1975.) - Indija

Propast rudnika uglja Dhanbad dogodila se u noći između 27. i 28. maja. Ova katastrofa izazvana je eksplozijom u blizu Dhanbada, glavnog grada rudarstva u Indiji. U katastrofi je poginulo 375 rudara.

Monongah katastarska katastrofa (1907) - Sjedinjene Američke Države

Monongahska katastarska katastofa je najveća rudarska katastrofa u SAD. Ova katastrofa dogodila se 6. decembra 1907. godine u dva rudnika postrojenja za rudnike Monogah u Zapadnoj Virdžiniji. Broj smrtnih slučajeva u katastrofi zabilježen je kao 362. Italijanski imigranti bili su većina žrtava

SASTOJCI:

300 ml punomasnog mlijeka
200 ml slatkog vrhnja (svježeg, nezaslađenog)
100 g šećera
4 žumanjka
100 g tamne čokolade (70% kakaa)
2 žličice meda (livadskog ili od bagrema)

1 žličica čistog ekstrakta vanilije

PRIPREMA:

Pomiješajte mlijeko i vrhnje i stavite da zakuha.
Maknite s vatre, dodajte čokoladu iskidanu na kockice i med, i miješajte pjenjačom dok se ne istope.
Pjenjačom ili mikserom izmiješajte žumanjke sa šećerom.
Dodajte vruće mlijeko s čokoladom u smjesu od žumanjaka, dobro izmiješajte da se izjednači, pa vratite opet na vatru i kuhajte na laganoj vatri miješajući dok se krema ne počne zgušnjavati lagano, ali ne smije provreti.

Kuhanu kremu (koja je prilično rijetka, tj. tekuća) ulijte u zdjelu kroz gusto mrežasto cjedilo i umiješajte ekstrakt vanilije.
Kad se potpuno ohladi stavite je u hladnjak najmanje 3-4 sata ili još bolje preko noći.

Pripremite dalje sladoled po uputstvu za vaš stroj.
Gotovi sladoled rashladite u zamrzivaču par sati prije posluživanja.
Ako nemate stroj za sladoled, ulijte kremu u posudu pogodnu za zamrzavanje, s poklopcem i stavite u zamrzivač. Promiješajte dobro vilicom otprilike sva 2 sata da se ne stvore veliki kristali leda.

Limun (Citrus medica), suptropska voćka nešto manja od  pomorandže, plod je žuta jajasta bobica, ispunjena kiselom i sočnom kašom i košticama, bogat vitaminom C. Limunov sok i kora imaju široku upotrebnu vrednost u domaćinstvu. Industrijskom preradom iz limunovog soka i kore dobija se: limunovo ulje, limunova kiselina i limunov sok. Limunska kiselina dobija  se iz nezrelog ploda razlaganjem šećera pod dejstvom bakterija, a koristi se u medicini, proizvodnji osvježavajućih pića i za bojenje tekstila.

Limun se koristi kao dodatak jelima, zdrav osvježavajući napitak, u medicini i kozmetici. Nedovoljno su poznata ljekovita  svojstva ove sredozemne biljke, najvjerovatnije porijeklom iz tropske Azije, koja su zaista velika i dolaze od izuzetnog sadržinskog bogatstva ovog nevelikog ploda.

U limunu najviše ima vitamina C, a u njegovoj kori eteričnih ulja gorkog ukusa i prijatnog mirisa. Nije zanemarljivo ni prisustvo drugih vitamina (A, B1 i B2), zatim kalcijumove i kalijumove soli fosfora, gvožđa, magnezijuma, bakra, glikoze, saharože, fruktoze...

Ne kažu zato uzalud medicinari da je limun „antiseptičan, astringirajući, osvežavajući a djeluje i antiskorbutski“. Limun je  poznat u narodnoj medicini i kao pouzdano sredstvo protiv akni, mitesera, fleka na rukama, masnoće kože, zanoktica, bora...

Protiv groznice, bolesti želuca i crijeva, čira na želucu, gorušice, nervnog zamora


Badem (Prunus amygdalus communis L.), je značajan za ishranu, farmaciju i industriju. Poznat je i kao: bajam, migdal, mjendula, pitomi badem, mandula. Koristi se sjeme (zreo plod). Bere se u avgustu, septembru i oktobru.

Porijeklom iz Azije. Najviše uspjeva u zemljama oko Sredozemnog mora, a u našoj zemlji u primorskim predjelima. Plodovi se razlikuju po tvrdoći ljuske i po ukusu jezgra (slatki i gorki).

Gorki badem (Amygdalus amurus) razlikuje se od slatkog (Amygdalus dulcis) po tome što u njegovom sjemenu ima heterozida amigdalozida. U slatkom bademu ima više šećera i ulja. Sjeme gorkog badema nije jestivo, jer sadrži u sebi otrovne sastojke i može se koristiti samo pri spravljanju lijekova, naravno u minimalnim dozama.

Sjeme badema sadrži u 100 grama jestive materije 17% glicida, 50% lipida i 20% proteina. Od minerala najviše ima kalijuma i fosfora, a manje gvožđa i natrijuma. Naročito je bogat vitaminom B3 (PP), čiji nedostatak u organizmu izaziva pelagru.
Slatki badem ima potpuno bijele kotiledone i najčešće se koristi za pripremanje kolača. Još bolje ga je jesti nepečena, jer sprečava pojavu gorušice i čira na želucu.

Prolaskom kroz jamu atmosferski zrak mijenja svoj sastav tako da smanjuje sadržaj pojedinih komponenti, a istovremeno u njegov sastav ulaze nove komponente ili se neke postojeće povećavaju. Pošto su neki rudnički plinovi opasni (eksplozivni, otrovni, zagušljivi itd.) njihovo prisustvo u jamskom zraku mora biti pod strogom kontrolom.

Kontrola stanja jamskog zraka vrši se:
- metodama hemijske analize,
- prenosnim instrumentima za mjerenje u jamskim prostorijama,
- stacionarnim instrumentima za kontinuiranu kontrolu pojedinih plinskih komponenata,
- sistemima daljinske automatske kontrole.

Bingham Canyon Mine u Utahu, SAD je najveći površinski kop na svijetu. Ovaj  rudnik je širok 4 kilometra, te dubok 1,2 km. Rudnik je počeo sa radom 1863. godine, a od tada se u njemu iskopalo više od 17 miliona tona bakra i 715 tona zlata.



Danas, rudnik upošljava 1.800 ljudi koji svaki dan iskopaju do 50.000 tona materijala. S obzirom da je još uvijek aktivan.

Kamioni koji prevoze ove ogromne količine rude imaju nevjerovatne kapacitete nosivosti od 240 i 320 tona. Rudnik je toliko velik da se može vidjeti iz svemira, a ukupna dužina svih puteva koji se nalaze u njemu iznosi preko 800.000 kilometara.



Samo u 2006. godini, vrijednost metala iskopanih u Bingham Canyon Rudniku iznoslia je 1,8 milijardi USD dolara. 1966. godine proglašen je i Nacionalnim Spomenikom pod nazivom Bingham Canyon Open Pit Copper Mine, a turisti ga mogu posjetiti sa kupljenim ulaznicama koje variraju između 5 i 25 dolara, u zavisnosti od aranžmana.

 1. Azot

Azot je plin bez boje, mirisa i okusa, teško rastvorljiv u vodi. Nije otrovan, ali svojim povećanim prisustvom zraka postaje neugodan za disanje. Azot ne gori niti podržava gorenje.
Kao inertan plin azot se koristi kao sredstvo za gašenje požara.

Nastaje truljenjem organskih materija, minerskim radovima, kao i izdavajenjem iz slojeva uglja i stijene u čistom stanju ili zajedno sa metanom.

Azot se utvrđuje laboratorijski pomoću orsat aparata i metodama plinske kromatografije.

2. Kiseonik

Kiseonik je plin bez boje, mirisa i okusa. Ne gori ali podržava gorenje. U elemetarnom stanju lako se jedini sa mnogim plinovima. Neophodan je za disanje. Kiseonik je najrasprostranjeniji element Zemljine kore.

Prolazeći kroz jamu sadržaj kiseonika u jamskom zraku se smanjuje.
Prema Skočinskom primarni uzročnici smanjenja sadržaja kiseonika u rudnicima su: oksidacioni procesi raznih organskih i neorganskih materija ( drvo, ugalj, rude, okolne stijene ), požari, eksplozije metana, eksplozije ugljene prašine, priticanju drugih plinova iz ležišta.

Sekundarni uzroci smanjenja sadržaja kiseonikasu: disanje ljudi, gorenje lampi, rad mašina sa unutrašnjim sagorijevanjem i dr. Može se slobodno reć da kiseonik kao djelotvoran plin ima mnogo potrošača u jami.

3. Ugljendioksid

Ugljendioksid je plin bez boje i mirisa, kiselastog okusa. Ne podržava gorenje pa se doskora smatrao zagušljivim plinom. Ugljendioksid je otrovan mada sa slabije izraženim otrovnim djelovanjem. Nadražuje sluzokožu očiju i organa za disanje.

Ugljendioksid nastaje razlaganjem i truljenjem organskih materija, procesima raspadanja i mtamorfizma stijene i slojeva organskog i neorganskog porijekla, procesima oksidacije uglja, dejstvom nekih rudničkih voda na karbonatne stijene i izdvajanjem iz ugljenih slojeva kao produkt karbonizacije.

Ugljendioksid se utvrđuje metodom adsorpcije ( Orsatov aparat ), kolorimetrijskim metodama, optičkim metodam, na principu apsorcije infracrvenih zraka i plinskom kromatografijom.

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti.

Za razliku od drugih grana, osnovne karakteristike koje rudarski rad izdvajaju u naročito opasnu privrednu djelatnost, jesu sledeće pojave i stanja- . prisustvo i iznenadne pojave raznih eksplozivnih, otrovnih i zagušljivih gasova i para u rudnicima: (CH4, CO2, H2S, SO2, CO2, i dr.)

Eksploataciju mineralnihsirovina,posebnoupodzemnoj – jamskoj proizvodnji pratevelikeopasnostiodnedovoljnogprisustvazraka,urušavanja,požara,prisustvaeksplozivneugljeneprašine,prodoravodedoeksplozijemetana.
Posljedica toga su velike rudarske nesreće u kojima gine veliki broj rudara i nastaje velika materijalna šteta.

Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o svakoj pojavi opasnosti, posebno o pojavama eksplozivnih, zagušljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja, blata, gorskim udarima i obrušavanjima, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje.

Zadatak službe zaštite na radu je:
1. neposredna kontrola provođenja svih propisanih mjera zaštite na radu;
2. vođenje evidencije o nesretnim slučajevima, profesionalnim oboljenjima, povredama na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugrožavajuživote zaposlenika i opremu u privrednom društvu po mjestu nastanka, uzrocima inastalim posljedicama;
3.proučavanje uzroka nesretnih slučajeva, profesionalnih oboljenja,
povreda na radu,gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugrožavaju živote zaposlenih i opremu idavanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspješnootklanjanje tih uzroka;
4.praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapređenje
zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu;
5.davanje prijedloga upravi privrednog društva za unapređenje zaštite na radu i
zaštite zdravlja zaposlenika;
6.davanje stručnih mišljenja da li su rudarski projekti izrađeni u skladu sa propisanimmjerama zaštite na radu,
7.obavljanje i drugih poslova i ovlaštenja koja su joj data općim aktom privrednogdruštva.

Konfiguracija sanduka i kut nagiba pri pražnjenju moraju osigurati pouzdano i brzo pražnjenje. Sam sanduk (korpa) je kutijaste (sandučaste) konstrukcije s rebrima za ukrućenje čija se šuplja unutrašnjost često koristi za provođenje vrućih ispušnih plinova iz motora, na koji se način sprječava smrzavanje i ljepljenje vlažnog materijala u sanduku a što inače otežava i usporava pražnjenje. Sanduk naprijed ima jedan produžetak kao štit iznad vozačke kabine. Sanduk je redovno dodatno ojačan, a unutarnja mu je obloga od debelog mangan-čeličnog lima otpornog na habanje. Pri prijevozu abrazivnih materijala obložen je slojem gume s unutarnje (tovarne) strane u svrhu smanjenja habanja.

 Zagrijavanje sanduka ispušnim plinovima iz motora, bitno je za rad u hladnim uvjetima rada s vlažnim odnosno zamrznutim materijalima. Istovar unazad nagibanjem, tj. podizanjem sanduka za 45^o traje 0,6 - 1,5 min. Vrijeme utovara ovisi o načinu utovara, odnosnu učinku utovarnog stroja, a optimalnim se smatra da lopata utovarnog stroja (bager ili utovarač) puni sanduk vozila s 3 - 6 ubačaja. 

Dvojne gume su potrebne kod velikih opterećenja za koje ne postoje pojedinačne odgovarajuće veličine. Općenito, jedna guma koja nosi isti teret (pritisak) uvijek je bolja nego dvije manje postavljene jedna uz drugu, jer s njima može biti problema zbog neravnomjernog opterećenja na neravnim terenima ili doći do ulaženja komada kamenja između njih (oštečenja). Relativno su jednostavni za upravljanje zbog hidrauličnog sustava (servo upravljanje), te povoljnih ergonomskih uvjeta za vozača (sjedište, upravljačka oprema) i ostalog komfora u kabini (klimatizacija, prigušivači zvuka, pročistači zraka od prašine i dr.), a što sve jamči i sigurnost na radu. Visoka iskoristivost dampera pri masovnom transportu iziskuje unaprijed pozorno planiranu i dobro razrađenu organizaciju rada, koja podrazumijeva određivanje njihovog eksploatacijskog kapaciteta (planskog učinka) i usklađivanje s drugim strojevima u tehnološkom lancu.

Po čovjeka i njegovu okolinu u jami plinovi mogu biti: otrovni, zagušljivi, eksplozivni i radioaktivni.
Osnovni cilj provjetravanja je da na svim mjestima u jami obezbjedi: kvalitetan zrak i mikroklimatske uvjete koji odgovaraju  vanjskim uvjetima.

Tako se jamski zrak sastoji od stalnih plinova, oni koji su sastavni dijelovi atmosferskog zraka i povremenih plinova, onih koji su ušli u sastav zraka jame.

Povremeni plinovi nastaju kao produkt tehnološkog procesa rudarske proizvodnje ili su izdvojeni iz ležišta mineralnih sirovina i pratećih stijena. Osim podjele jamskih plinova na stalne i povremene, postoje i druge podjele koje su vezane za karakteristike pojedinih plinova kao što su:

• eksplozivni plinovi (metan, etan, propan, butan, ugljenmonoksid, sumporvodonik, vodonik i dr.)
• otrovni plinovi ( ugljenmonoksid, azotmonoksid, azotdioksid, azottrioksid, azotperoksid, azotpentoksid, sumpordioksid, sumpor vodonik, ugljendioksid, amonijak i dr. )
• požarni plinovi ( ugljenmonoksid, ugljendioksid, metan, vodonik i još neki ugljovodonici )
• inertni plinovi ( azot ). Azot se naziva inertnim plinom zato što nije eksplozivan, otrovan niti je zagušljiv.

Ispušni plinovi motora sa unutarnjim izgaranjem:

• predstavljaju kancerogene plinove štetne po ljudsko zdravlje
• izlaganje izaziva iritaciju o
  čiju i dišnog sustava, glavobolju, mu
   čninu i astmu
• rudari podzemnih rudnika izloženi su spomenutim plinovima u
   koncentracijama 100 puta ve
   ćim od normalnih
•  suzbijanje navede štetnosti obavlja se stalnom kontrolom kakvo
će zraka uz
poboljšanje sustava vjetrenja, te redovnim servisiranjem rudarske
mehanizacije

Električni napon:

• nesreće prouzrokovane elektri
čnim naponom – na 4. mjestu po smrtnosti u
rudnicima
• 90% otpada na el. udar (najčešće dodirom rudarske opreme i el. vodova)
• pojava požara, zagrijavanje el. vodiča preko 2000°C, tlačni-udarni valovi i sl.
• suzbijanje – redovitom kontrolom el. opreme, korištenjem alternativnih izvora energije, te naprednom električnom opremom

Miniranje:

• jedan od najvažnijih faktora pri eksploataciji mineralne sirovine i razvoju
rudnika
• u SAD-u, između 1978. i 2000. god. 106 rudara je izgubilo živote, dok ih je 1050 ozljeđeno prilikom rukovanja eksplozivima i obavljanja miniranja
• povećanje kvalitete i sigurnosti gospodarskih eksploziva, dodatnom
edukacijom osoba koje su u doticaju sa eksplozivnim sredstvima uvelike
smanjuje rizik od pojave ozljeda prilikom rukovanja istima

Buka:
• neizostavan pratilac rudarskog posla
• izvori – mehanički strojevi, transportni strojevi i postrojenja
• u svrhu suzbijanja oštećenja prouzrokovanih povećanom koncentracijom buke – osobna
zvučno-prigušna sredstva, kao i povećanje kvalitetemehanizacije uposlene u eksploataciji i pripremnim radnjama

Urušavanje:

• 40% uzrok smrtnosti u podzemnim rudnicima
• potpuno i djelomično urušavanje (odvajanje pojedinih dijelova stijenske mase i sl.) predstavlja ogroman rizik po živote i sigurnost radnika
• stručnom i konstantnom kontrolom ponašanja stijenske mase i podzemnih prostorija, pravovremenim reagiranjem na neočekivano ponašanje, te promptnim alarmiranjem možemo utjecati na suzbijanje navedene štetnosti

Požari i eksplozije: metan, ugljena prašina

Prašina, otrovni  i zagušljivi plinovi, gorski udar, prodor vode i žitkih materijala.

Tunel nazvan GBT (Gotthard Base Tunnel) između Ciriha i Lugana dug je 57 kilometara i prolazi kroz planinu Sveti Gothard u Alpima..
Na izgradnji tog železničkog tunela radilo se 17 godina, a koštao je gotovo 11 milijardi evra.

Posle ovog tunela, najduži na svetu su Seikan u Japanu (53,9 km) i tunel ispod La Manša između Francuske i Velike Britanije (50,5 km).
Taj bi rekord u budućnosti mogao biti srušen u Kini, koja planira probiti tunel dužine 123 kilometara pod Bohajskim morem.


Trebalo je ukloniti 28,2 milijuna tona izvađenog kamenja. Među tehničkim izazovima trebalo je riješiti problem temperature koja je mogla doseći 45 stupnjeva Celzija, namećući instaliranje snažne ventilacije kako bi se zajamčili prihvatljivi uvjeti na radilištu.

Način eksploatacije zavisi u prvom redu od geoloških uslova. U osnovi razlikujemo jamsku (podzemnu) i površinsku eksploataciju.

 Jamska eksploatacija se primjenjuje kada su slojevi uglja na većim dubinama i tada je potrebno izgraditi podzemne rovove radi pristupa nalazištima. Jamsku eksploataciju karakterišu: velika sredstva za otvaranje rudnika, nekoliko godina pripremnih radova, trajanje eksploatacije od 30 do 40 godina, i u tom vremenu se u prosječnim prilikama može eksploatisati nalazište u poluprečniku od oko 5 km, trajno održavanje proizvodnje, jer prekid uzrokuje urušavanje materijala u oknima i oštećenje uređaja.

Površinska eksploatacija se primjenjuje kada su slojevi uglja blizu površine. Tada je ekonomičnije odstraniti slojeve humusa i stijena da se dođe do uglja nego graditi podzemne hodnike i okna. Odnos jalovine koju treba odstraniti i količine uglja koja se može proizvesti nekada može biti i 40:1.


 Najveći proizvođači uglja su: NR Kina, SAD, Indija, Australija, Rusija, Južna Afrika, Njemačka, Poljska, Sjev. Koreja, Ukrajina. Svjetske rezerve kamenog i mrkog uglja iznose oko 510 milijardi tona. Najveće rezerve nalaze se u SAD, Rusiji, Kazahstanu, Australiji, Kini i Indiji (oko 73% svjetskih rezervi). Svjetske rezerve lignita iznose oko 470 milijardi tona, a najveće rezerve se nalaze u SAD, Njemačkoj, Rusiji, Australiji, Kini (oko 80% svjetskih rezervi lignita).

Početkom razvoja eksplozivnih materijala i eksploziva smatra se period u kome je pronađen crni barut.  Zabilježeno je da je crni barut u vojne svrhe prvi primjenio njemački istraživač Berthold Schvarrc još 1388. godine. Mnogo kasnije crni barut dolazi u upotrebu kao eksploziv, tek na početku 17 vijeka.

Prvo miniranje sa crnim barutom u Gornjem Dabarskom rudniku kod banjske Ščavnice u Slovačkoj izveo je rudar iz Tirola po imenu Kasper Veindl 08.02.1627. godine, što je zapisano u protokolutzv. Slovačkog rudarskog zakona.

Prva iskustva sa crnim barutom kao eksplozivnim sredstvom, pokazala su da crni barut ima slabu razornu moć i da pri eksploziji razvija dosta štetnih gasova.

Krajem 18. i početkom 19. vijeka uslijedila su velika otkrića na polju nauke i tehnike. Brzi razvoj hemije i hemijske industrije učinili su da su ubrzo pronađene mnoge eksplozivne materije.
Englez Bickford je 1831.godine pronašao sporogoreći štapin, 1845. godine Fridrich Schonbein pronašao je praskavi pamuk. Dvije god. kasnije 1847. prof. Ascanio Sobrero u Turinu u svojoj laboratriji pronalazi nitroglicerin.

Poznato je da svaka eksplozivna materija nije tehnički upotrebljiva, niti se u tehničkom smislu može nazvati eksplozivom.



Rezultati Nobelovih istraživanja uticali su na brza otkrića novih eksplozivnih materija. Švedski fizičar Ohlsen i Norrbin predložili su 1867. god. amonijumnitrat sa dodatkom nitroglicerina kao eksplozivno sredstvo. Ove eksplozive je ipak usavršio i uskoro patentirao Afred Nobel.

Prvi metanski sigurni eksploziv na bazi amonijumnitrata sa dodatkom nitronaftalina i drugih dodataka patentirao je francuski istraživač Favijer, 1886.god. Međutim, metanski sigurnosni eksplozivi sa dodatkom natrijumhlorida, koji se znatno više koriste, počeli su da se proizvode u Njemačkoj 1893.god.

Eksplozivne smješe na bazi granuliranog poroznog amonijum nitrata i gorivog ulja prvi primjenio Melvin Cook 1945.god. u Americi. Skoro 100 godina poslije pronalaska Nobelovih Dinamita, Melvin Cook i Farnham su 1956.god. patentirali vodoplastični-kašasti ili Slurry eksploziv.

TauTona je rudnik zlata u Južnoafričkoj Republici. Iskopavanja se vrše na dubini više od 3,6 kilometara, što ovaj rudnik čini trenutno  najdubljim rudnikom na svijetu u kojem se vrše iskopavanja. Rudnik sadrži oko 800 kilometara tunela i zapošljava oko 5600 rudara, a nalazi se u blizini grada Carletonville, koji je smješten zapadno od Johannesburga. Naziv TauTona znači "veliki lav" na jeziku Setswana. Rudnik se je počeo iskorištavati 1962.g. U ovom rudniku prosječno pogiba pet radnika svake godine zbog nesreća. U rudniku su, zbog dubine, vrlo visoke temperature, koje se pomoću sustava rashlađivanja smanjuju sa 55°C na 28°C. Trenutno su radovi u tijeku koji bi trebali produbiti rudnik na otprilike 3,9 km.

Japan je vodeća zemlja u razvoju tehnike i inovacija.

Veoma bitnu ulogu u Japanu igra udobnost javnog prevoza, a Japanci su taj segment usavršili.
Dok voz ide maksimalnom brzinom od 350 km/h jedan putnik je postavi 4 predmeta u vertikalu i skoro da se nisu micali pri brzini od 350 km/h.

Video prilog:

Rudarski posao daleko je prešao okvire težačkog rada, postao je područje djelovanja eksperata koji su svoje umijeće stjecali kako vlastitim dugogodišnjim radom tako i naslijeđem od svojih prethodnika. U red ostalih zanata ušao je tako i rudarski zanat. Da bi čovjek u njemu postao majstor, trebalo je, kao i u drugim zanatima, preći period šegrtovanja nakon čega se polagao ispit. Ukoliko je stručni dio ispita bio uspješno položen, novi kandidati su se svečano primali u rudarski stalež. Kulminacija te svečanosti bio je skok preko rudarskog okna; time bi kandidat pokazao i svoju spretnost i odvažnost, dvije osobine bez kojih se u rudarskom pozivu ne može opstati.


Ceremonijal ove svečanosti primanja novih kandidata ostao je, u biti, nepromijenjen stoljećima. Međutim, kako su okna s razvitkom rudarske tehnike postajala sve šira nije se više moglo skakati preko njih pa se umjesto toga uveo “skok preko kože”. Ta je koža bila neophodni dio radnog odijela rudara u jami. Ona ima oblik pregače, samo se ne pripasuje sprijeda već straga kako bi se rudar, sjedeći na njoj, mogao spuštati niz niskope (kose hodnike) do svog radnog mjesta.

U toku razvoja se pokazalo da rudaru čak i veliko iskustvo često nije dovoljno za izvršenje raznovrsnih zadataka u njegovom kompleksnom poslu. Zato su se veoma rano počele osnivati specijalne rudarske škole u kojima je rudar dobio potrebna znanja iz mnogih grana egzaktne i primijenjene nauke: iz matematike, iz geologije, iz mjerništva, iz mašinstva, iz elektrotehnike. Neke od tih škola prerasle su i u visoke škole, u tzv. rudarske akademije. Prirodno je da su studenti tih škola, mahom i sami rudari ili sinovi rudara, prigrlili i običaje zvanja kome su se posvetili. Tako je prihvaćen običaj svečanog primanja novih đaka, tradicionalni “skok preko kože”.