TOP VIJESTI

Sastojci

Biskvit
5 jaja
10 kašika šećera
9 kašika ne prepunih brašna
50 ml mlijeka
50 ml ulja
4 kašike pune kvalitetnog kakaa

1 prašak za pecivo
Krema
500ml mlijeka
1 kesica praška za puding nougat premium
6 kašika šećera
100g čokolade za kuhanje
10 g mljevene želatine

i još
300ml vrhnja za šlag
Ganache
200 ml vrhnja za šlag
150 g čokolade za kuhanje
i još
300-400g svježih malina

Priprema

1.Biskvit

Pripremimo okrugli kalup za tortu br.26 i obložimo dno sa papirom za pečenje.Rernu ugrijemo na 180 stepeni.

2.Cijela jaja mutimo sa šećerom dok ne pobijele i u njih dodamo ulje i mlijeko.Brašno pomiješamo sa praškom za pecivo i prosijemo u smjesu od jaja.Dodamo još i kakao i sve sjedinimo miješajući ručno žicom za mućenje.

3.Smjesu izlijemo u kalup i pečemo na 180 stepeni 25 do 30 minuta .Probamo da li je biskvit gotov tako što ga ubodemo sa čačkalicom i ako je suha vadimo iz rerne .Pokriti al folijom i neka se malo ohladi.

4.Prohlađeni biskvit izvadimo iz kalupa i prerežemo ga na dva dijela .Jedan stavimo na tanjir na kome ćemo slagati tortu i vratimo obruč oko njega.

5.Krema

Za kremu stavimo mlijeko na ringlu s tim da 1dl ostavimo za razmutit puding. U zdjelicu istresemo puding i 6 kašika šećera pa izmiješamo sa mlijekom .Kada mlijeko na ringli prokuha sjedinimo ga sa pudingom i vratimo na vatru i smanjimo temperaturu .Skuhamo kremu i u gotovu dodamo 100g čokolade za kuhanje,stalno miješajući da se otopi.Želatin sjediniti sa 3 kašike vode i sačekati da nabubri i umješati u vruć puding.Sve dobro sjediniti i ostaviti da se ohladi.Vrhnje umutiti i pomiješati ga sa ohlađenim pudingom .Sve zajedno dobro izraditi i dobiće se fina lagana krema .
6.Ganache

Vrhnje ugrijati na ringli ,ali paziti da ne dođe do tačke vrenja ,smaketi ga sa vatre pa umiješati čokoladu.Energičnim pokretima stalno miješati da se čokolade istopi .Ostaviti i to da se ohladi.

7.Tortu slažemo tako da na prvi dio biskvita stavimo maline ,količina po želji ,pa na njih 3/4 kreme pa drugi dio biskvita .Lagano pritisnemo rukama i od ostatka kreme pola namažemo po torti ,a pola ostavimo za ukras.Ganache izlijemo na kremu.Tortu ostavimo preko noći u frižideru.JA sam ostavila i dvije do tri kašike ganache pa pomiješala sa kremom od pudinga i time sutra ukrasila toru.Znači idući dan kada se torta dobro ohladila i stegla skinula sam obruč i tortu ukrasila ovom kremom i malinama.Koristila sam svježe maline za tortu,a smrznutim sam ukrašavala.Vi uradite po vašoj volji.

Posluživanje

Poslužiti dobro ohlađeno!



Izvor/coolinarika.com

Brigadir na š.č. ( širokom čelu ) je odgovoran:

• za pogdrađivanje radilišta prema tehničkim upustvima upravnika jame
• da u vanrednim prilikama preduzima po sopstvenoj inicijativi mjere koje po ličnom iskustvu i ocjeni smatra potrebnim za sprečavanje nesreća ili štete i o preduzetim mjerama obavještava predpostavljenog rukovodioca
• da izvrši indiciranje metana prije početka rada, povremeno u toku smjene i na završetku smjene
• da prati pojave eksplozivnih, otrovnih i zagušljivih plinova i u slučaju pojave tih plinova u koncetraciji iznad propisima dozvoljenih dužan je obustaviti rad i povući ljude sa radilišta, a o tome obavjestiti poslovođu smjene i zatražiti od njga upustva za dalji rad
• za propisano opucavanje na radilištu i da grabuljasti transporter za vrijeme otpucavanja nije u pogonu
• za osiguranje pristupnih puteva do radilišta nakon otpucavanja i preduzimanja potrebnih mjera kako bi se viseći komadi uglja u njegovom prisustvu otklonili
• da vrši kontrolu da li su svi radnici na radilištu snadbjeveni zaštitnom opremom i da li je pravilno koriste
• da odredi mjesto sklanjanja radnika i alata za vrijeme miniranja
• za pravovremenu prijavu poslovođi smjene svih pojava neposredno opasnih ili štetnih po život i zdravlje radnika
• za kontrolu rasporeda minskih bušotina
• za kontrolu pravilnog postupka u slučajevima obilježavanja otklanjanja slaganih laguma
• za pružanje prve pomoći radnicima u slušaju povrede i za brigu o tome da se povrijeđeni radnici najkraćim putem upute u ambulantu
• za disciplinu na radilištu
• da kod opasnih radova lično prisustvuje i neposredno rukovodi radom
• da prenese brigadiru  naredne smjene sva zapažanja u toku rada  na radilištu koja se tiču mjera zaštite na radu
• da redovno upoznaje svoje radnike sa putevima za povlačenje
• da obustavi rad na radilištu u slučaju da je u nemogućnostida obezbjedi materijal ili sredstva za siguran rad

Dužan je da vrši upoznavanje i obuku novoprimljenih radnika sa radom na š.č., opasnostima i mjerama sigurnosti i da za opasne radove određuje najsposobnije radnike po znanju u iskustvu.

Dužan je da obavlja i druge poslove koje mu naredi poslovođa smjene odnosno poslovođa jame. Ima pravo da odstrani radnika sa radilišta zbog rada kojim krše propisane mjere zaštite na radu i ugrožava lični život kao i život i zdravlje drugih radnika.

Pravim ih godinama po ovom receptu, ko god je probao sa oduševljenjem je tražio recept koji sam sada odlučila podijeliti sa svima.

Sastojci
300 ml mineralne vode
200 ml mlijeka
kašikica ulja
2 jaja
oko 250 gr. brašna
prstohvat soli
ulje za prženje
namazi po želji



Priprema
Pomješajte prvo jaja, ulje, so, vodu i mlijeko pa postepeno dodajite brašno uz konstantno miješanje da izbjegnete grudvice (brašno dodajite dok ne dobijete kremastu smjesu). Ostavite da odstoji nekoliko minuta.
Pržite ih u zagrijanoj tavi za palačinke u koju ste stavili samo kap ulja. Debljina palačinki će zavisiti od količine koliko ste usuli u tavu.

Premazati ih možete namazima po želji. Ja najviše volim kombinaciju krema i isjeckanih banana. Uživajte!

SASTOJCI:

za  4 osobe

• 4 žlice suncokretovog ulja
• 800 g goveđeg gulaša
• 5 velikih glavica luka
• morska sol, papar
• 3 mrkve
• 2 paškanata
• 400 g malih kuhanih krumpira
• 1 žlica koncentrata rajčice
• 1 žličica ljute paprike
• 1 žličica kumina
• 500 ml crnog vina
• cca 600 ml vode
• 150 g šampinjona
• 2 lovorova lista
• 2 grančice timijana
• 2 grančice ružmarina

Lovorov list idealan je začin za gulaše

PRIPREMA
1. Pećnicu zagrijati na 180 °C.

2. Zagrijati ulje u posudi. Gulaš dobro ispržiti.

3. Očistiti luk i češnjak i izrezati na kockice. Meso izvaditi iz posude. Luk i češnjak pržiti na niskoj temperaturi dok ne postanu staklasti. Dodati meso i začiniti solju i paprom.

4. Mrkvu, paškanat i krumpir oguliti i izrezati na zalogaje. Dodati mesu
zajedno s koncentratom rajčice, paprikom i kuminom. Dobro promiješati i ispeći.
Preliti crvenim vinom, uliti toliko vode da prekrije namirnice. Pustiti da proključa, skinuti pjenu i opet začiniti. Dodati šampinjone, lovor, timijan i ružmarin te poklopiti.

5. U zagrijanoj pećnici peći sat i pol.

VRIJEME POTREBNO ZA PRIPREMU
25 minuta

VRIJEME POTREBNO ZA PEČENJE
35-40 minuta

Društvenim mrežama proširio se tekst o mljevenom mesu u trgovačkim lancima. Tekst je navodno napisao mesar koji ima jedanaestogodišnje iskustvo.

Ako je za vjerovati ovom navodnom mesaru, ono što nikada ne biste trebali kupiti u velikim trgovinama, odnosno trgovačkim lancima je – mljeveno meso.


“Faširano meso – OPREZ!!! Ja sam mesar 11 godina, i sa sigurnošću mogu reć da meso koje jedemo iz trgovačkih centara je ravno lešu neke životinje koja se danima paca na cesti. Znao sam napravit tako lijepo mljeveno meso od mesa starog mjesec dana, a sve zaslužujući hladnoj vodi, soli, šećeru i vinobranu… Zato ljudi ako vam je meso jako sitno isfaširano, ako je s vanjske strane rumeno, a unutra lagano tamno i ako vam počne ići pjena kad ga dinstate vjerujte mi da je meso tretirano na način koji sam vam rekao. Sol i hladna voda izvlače smrad, šećer vraća boju, a vinobran vraća svježinu. Pazite šta jedete…”, stoji u tekstu.





Izvor: novi.ba

„Do nesreće je došlo kada je vozač teretnog vozila damper koji je radio na istovaru uglja, krećući se unazad prema rampi, naletio na džip Land Rover, kojeg vjerovatno nije vidio, a u kojem se nalazio Đerzić s još dvojicom uposlenika rudnika. Tom prilikom je došlo do kontakta između dampera i Land Rovera. Đerzić nije uspio izaći iz automobila, dok su druge dvije osobe uspjele iskočiti te su zadobile lakše tjelesne povrede“, pojasnio je Arnautović. Uviđaj je još uvijek u toku, a na mjesto nesreće očekuje se i dolazak federalnog rudarskog inspektora.



Izvor: tuzlanski.ba

Rudnik uglja North Antelope Rochelle u slivu rijeke Powder iz Vajominga, SAD, trenutno je najveći svjetski rudnik uglja prema rezervi. Procenjeno je da rudnik sadrži više od 2,3 milijarde tona obnovljivog uglja od decembra 2012. godine.Rudnik je u vlasništvu i upravlja Peabody Energy. Radi se o površinskom kopu sa nanosom sedimentnog uglja koji se iskopava iz 3 kopa. Sastoji se od dva rudnika, sjeverne Antelope, koja je otvorena 1983. godine i Rochelle, koja je započela proizvodnju 1985. godine. Dva rudnika su spojena u jednu operaciju 1999. godine. North Antelope Rochelle je proizveo 107,7 miliona tona (Mt) termičkog uglja u 2012. godini, u poređenju sa 109,1 Mt u 2011. godini. Vjeruje se da rudnik proizvodi najčistiji ugalj u SAD, a kvalitet uglja iznosi 8.800 britanskih termičkih jedinica po kilogramu (Btu / lb ) i sadržaj sumpora niži od 0,2%.

Izvor: 24sata.xyz

Kod izrade jamskih prostorija, nezavisno od fizičko-mehaničkih i strukturnih osobina radne sredine, moguće je u svakom slučaju razlikovati slijedeće faze:
- izbijanje (iskop)
- utovar i odvoz miniranog materijala
- podgrađivanje
- pomoćni radovi

Prije početka izvođenja navedenih operacija, a poslije dolaska na radilište, odgovorni kopač mora izvršiti slijedeće radnje: pregled radilišta, indiciranje plinova i kontrolu podgrađenosti radilišta.
Pregled radilišta se vrši odmah po dolasku na radilište. Vrši ga odgovorni kopač koji mora pregledati da li u stropu i bokovima prostorije ima labavih komada, koji se moraju na siguran način ukloniti.
Indiciranje plinova na radilištu se obavlja odmah nakon uklanjanja labavih komada. U prvom redu indicira se metan (CH4), zatiom CO2, odnosno drugi jamski plinovi koji se pojavljuju na radilištu. Ukoliko se indiciranjem utvrdi prisustvo plinova iznad dozvoljenih koncentracija, poduzimaju se mjere za smanjenje njihove koncentracije, prije svega pojačanim provjetravanjem.

Kontrola podgrađenosti radilišta vrši se nakon indiciranja plinova radi zaštite zaposlenih radnika. U nestabilnom stijenskom masivu podgrada mora biti neposredno do čela radilišta (greda najviše 1 m, stupci najviši 3 m). ukoliko radilište nije dovoljno podgrađeno pristupa se njegovom
dopodgrađivanju prije nego se pristupi daljnjoj izradi jamske prostorije

Ovako to rade kuvari u jednom Grckom restoranu,naravno mnogo vece kolicine svakoga dana budu spremljene i posluzene.Za onaj neprijatni miris belog luka koji ostaje u ustima posle pojedene salate,Grci kazu pozvacite strukic svezeg persunovog lista i miris ce nestati…

Sastojci

• 2 duga krastavca
• 4 cena belog luka
• pola vezice mirodjije (dill-kopar)
• so
• 400ml gustog jogurta
• malo maslinovog ulja

Priprema
1.Krastavce oguliti i narendati na krupno rende, posoliti i ostaviti da puste vodu.
2.Iscediti svu vodu iz krastavaca, istisnuti beli luk i dodati sitno seckanu mirodjiju, ulje, jogurt i beli biber.
3.Promesati, dobro ohladiti i posluziti.
Posluživanje
Ja sam do sada radila bez mirodjije i moram priznati da je sa mirodjijom mnogo bolje i ukusnije.

Svi minerali imaju mogućnost da reflektuju svjetlost. To je ono što ih čini vidljivo ljudskom oku. Neki minerali imaju interesantnu fizičku osobinu zvanu fluorescentnost. Ovi minerali imaju mogućnost da privremeno apsorbuju  malu količinu svjetlosti i u istom trenutku da je oslobode.  Ova pojava omogućava mineralu da privremeno promijeni boju.





Promjena boje fluorescentnog minerala je najuočljivija kada se u mraku osvijetli ultraljubičastom zrakom ( zraka koju čovjek ne vidi )
Jedan od prvih ljudi koji je posmatrao fluorecentnost u mineralu bio je George Gabriel Stokes 1852. godine. Primijetio je sposobnost fluorita da svijetli plavom svjetlošću kada se osvijetli nevidljivim dijelom spektra svjetlosti. Ovaj fenomen je nazvao fluorescencijom po mineralu fluourit. Ovaj naziv je prihvaćen u minelagiji, geologiji, biologiji, optici i u mnogim drugim poljima.

Svaki jamski radnik mora imati prenosnu ( kapnu ) lampu. Ove lampe konstruisane su tako da mogu razvijati punu svjetlost najmanje 10 sati, računajući od prijema lampe u lapmpari do izlaska iz jame.
Sve lampe, koje su u upotrebi, moraju se čuvati u lampari, gdje se pregledavaju, čiste i popravljaju.

U lampari se izdaju samo ispravne lampe i o njima se vodi posebna evidencija.
U rudnicima sa podzemnom eksploatacijom koriste se akumulatorske kapne lampe koje moraju biti snadbjevene magnetnim zatvaračem.

Akumulatori za rudarske kapne lampe moraju biti izvedeni tako da lampe su izrađene sa naglavnim kapnim reflektorom. Staklo reflektora mora biti zaštićeno metalnim ili plastičnim štitnicima. Sijalice za normalno i pomoćno osvjetljenje smještene su u reflektor. One su zaštićene mehaničkim otpornim staklom, debljine najmanje 3 mm,  koje se u slučaju razbijanja ne raspada.
Spoj akumulatora i reflektora kod kapne lampe je izveden sa savitljivim i mehaničkim otpornim kablom.

Sastojci:

• 3 kasike brasna
• pola kasicice soli
• pola kasicice sode bikarbone
• 1 kasika kakaa u prahu
• 4 kasike secera
• 3 kasike mleka
• 1 ipo kasika ulja
• 1 jaje

Za pocetak stavicete sledece sastojke: brasno, sodu bikarnonu, so, kakao, secer sada sve to promesajte.

Dodajte jedno jaje, zatim ulje pa mleko.
Sada sve dobro promesajte da ne bi ostale grumuljice od kakaa.Po zelji dodajte 1 kockicu cokolade.


Ukljucite mikrotalasnu pecnicu na 2 minuta.
Nakon 2 minuta izvadite solju.


Posluživanje
Mozete je preliti prelovim od cokolade ili po vasoj zelji, takodje mozete da istopite cokoladu i da je prelijete preko kolaca.

Za ovu pripremu potrebno je da skuhate krompir i nakon što se skuhaju krompiri potrebno je da ih isjeckate na kolutiće.
Zatim isjeckane komade krompira postavite u vatrostalnu posudu.

Pomiješati mjeveno meso sa bijelim lukom, peršunom i paprikom, a zatim dodati sol i biber.
Sve to izmješati i uvaljati u ćufte.
Nakon što smo to uradili staviti ćufte u zdjelu zajedno sa isjeckanim krompirom (način redanja po vašem izboru).
Potom prelijte ćuftice bešamel sosom, narendati sir posuti preko sosa i zapecite jelo.
Namjestiti pećnicu na 200 °C i peći 15 minuta.

Pogledajte video:

Putevi povlačenja radnika grafički se iskazuju u vidu pojednostavljenih linearnih šema rudnika, sa naznakom puteva za povlačenje.
Svaka, planom odbrane spašavanja utvrđena potencijalna opasnost, definiše se kao zaseban slučaj, koji se dalje obrađuju u smislu planiranja puteva za povlačenje ljudi iz jame.

Čuvarkuća je višegodišnja biljka koja može da naraste i do 30 centimetara. Što se tiče njenog opstanka u prirodi, veoma dobro podnosi i niske i visoke temperature. Otporna je na sušu, jer je unutrašnjost njenih listića ispunjena rezervama vode.

Boja listova ove biljke može biti zelena, bordo ili ljubičasta, a cvjetovi se javljaju na vrhu i najčešće su crvene boje.

Ukoliko se pitate šta je to što je ljekovito u sadržaju čuvarkuće, odgovor je jabučna i mravlja kiselina. Ova biljka je svoju primjenu pronašla u narodnoj medicini, a savremena istraživanja su usmjerena na polisaharide iz soka čuvarkuće, jer se njima pripisuje djelovanje na imunološki sistem, kao i liječenje kancerogenih oboljenja.

Spoljna upotreba

Od niza ljekovitih dejstava koje čuvarkuća ima, najpoznatije je da je to biljka koja eliminiše višak masnoće iz ušnog kanala. Odatle i drugi naziv ove biljke – uhovnik. Pored toga, sok iz listića čuvarkuće je veoma dobar prirodni lijek za oboljenja i povrede kože, čireve, posjekotine i opekotine. Takođe, ljekoviti sok ove biljke se dugo godina unazad koristi za uklanjanje kurijih očiju i bradavica, ali i sunčanih pjega.

Upala uha

Prepolovite nekoliko listića čuvarkuće i iscijedite dvije do tri kapljice soka u bolno uho. Ostavite da tečnost djeluje nekoliko minuta, a potom iskrenite glavu dok sok ne iscuri iz ušne šupljine.

Unutrašnja upotreba

Ukoliko se listovi čuvarkuće kombinuju sa medom, tada je ona veoma djelotvorna kod upale usne duplje. Sok ove biljke je i veoma dobar diuretik, a ima i laksativno dejstvo. Čuvarkuća se upotrebljava i u slučajevima napetosti, nervoze i strahova.

Za jačanje organizma

Listove čuvarkuće sameljite u multipraktiku, a potom ih prespite u plastičnu činiju i pomiješajte ih sa medom. Smjesu dobro sjedinite drvenom ili plastičnom kašikom. Zatim, u veću teglu sipajte smjesu i zatvorite teglu. Da svjetlost ne bi dopirala, cijelu teglu obložite aluminijumskom folijom. Ostavite teglu da odstoji pet dana u frižideru.

Od šestog dana, na prazan stomak uzimajte po dvije plastične kašičice smjese i narednih dvadesetak minuta ne jedite ništa drugo, već popijte malo vode

Rudnici uglja u Federaciji BiH:

Rudnik Banovići (ugalj mrki) sa površinskim kopovima Čubrić, Turija i Grivice i podzemnim rudnikom Omazići.
Rudnik Đurđevik (ugalj mrki) sa površinskim kopovima mrkog uglja Višća II i Potočari i podzemnim rudnikom Đurđevik.
Rudnik Kakanj (ugalj mrki) sa površinskim kopom Vrtlište i podzemnim rudnikom Haljinići.
Rudnik Zenica (ugalj mrki) sa podzemnim rudnicima Stara jama, Raspotočje i Stranjani.
Rudnik Breza (ugalj mrki) sa podzemnim rudnicima Sretno i Kamenice
Rudnik Bila (ugalj mrki) sa jamom i površinskim kopom Grahovčići.
Rudnik Kreka (ugalj lignit) u čijem se sastavu nalaze površinski kopovi lignita Šikulje i Dubrave, podzemni rudnici lignita Mramor i Bukinje.
Rudnik Sanski Most (ugalj mrki) sa površinskom kopom Zlavuše i jamom Fajtovci.
Rudnik Livno (ugalj lignit) sa površinskim kopom Tušnica.
Rudnik Gračanica G.Vakuf/Uskoplje (ugalj lignit) sa površinskom kopom Dimnjače.

Rudnici uglja u RS:

Rudnik Ugljevik (mrki ugalj) sa površinskim kopom Bogutovo Selo i Ugljevik-istok sa TE Ugljevik
Rudnik Miljevina (mrki ugalj) sa površinskom i podzemnim eksploatacijom
Rudnik Gacko (ugalj lignit) sa površinskim kopom Gračanica i Gacko sa TE Gacko
Rudnik Stanari (ugalj lignit) sa površinskim kopom Raškovac

Pirinač, jedna od najstarijih kulturnih biljaka, porijeklom iz tropske Azije, osnovna hrana više od polovine čovječanstva. Uspijeva gotovo u svim dijelovima svijeta, ali najbolje u vlažnim i toplim predjelima. U našoj zemlji najviše u Makedoniji,

Poznat je i kao riža, oriz, pilav, riž, rajž, oriza. U svijetu ima oko 1000 vrsta pirinča. Pored ishrane, upotrebljava se i u industriji, medicini i kozmetici.
Pirinač je biljka izvanredne hranljive vrijednosti (360 kalorija u 100 g). Siromašan je mastima, ali je bogat škrobom što ga čini lako svarljivim. Bogat je mineralima: najviše ima fosfora (116 mg) i kalijuma, a nešto manje magnezijuma, kalcijuma, mangana, gvožda, sumpora, bakra, cinka, fluora, kobalta... Od vitamina ima najviše E i B.


Zbog svojih bioloških vrlina pirinač je oduvek bio ne samo hrana već i lijek. Još u staroj kineskoj medicini igrao je značajnu ulogu. Njegova ljekovita svojstva priznaje i  savremena medicina: pirinčana voda kao antidijaroično sredstvo, pirinčano brašno u ishrani odojčadi i djece, pirinčani škrob kao sredstvo za razblaživanje opijuma u prašku...

Značajna je uloga pirinča u dijetalnoj ishrani i u narodnoj medicini. Valja, međutim, skrenuti pažnju da se pirinač u ishrani savremenog čovjeka pogrešno koristi: oljušteno i glazirano tj. manje vrednozrno, umesto prirodnog, integralnog!

Ugljenmonoksid

Ugljenmonoksid je plin bez boje, mirisa i okusa. Ugljenmonoksid nastaje kao produkt nepotpune oksidacije uglja. Ugljenmonoksid je vrlo otrovan. Lako se jedini sa hemoglobinom u krvi stvarajući karboksihemoglobin.

Ugljenmonoksid nastaje kod:
minerskih radova,
rada motora sa unutrašnjim sagorijevanjem,
rudnički požara,
eksplozije plinova i ugljene prašine,
niskotemperaturne oksidacije uglja

Ugljenmonoksid redovno nastaje kao plinski produkt miniranja.

Sumporvodonik

Sumporvodonik je plin bez boje, ali vrlo jakog mirisa i okusa, zbog čega se lahko otkriva i u tragovima. Glavni izvor sumporvodonika su: truljenje organskih materija, miniranje u uvjetima ako eksploziv sadrži sumpor i ako dođe do nepotpunog sagorijevanja.

Supordioksid

Supordioksid je plin bez boje, oštrog mirisa. Opasan je pod život pri koncentraciji od 0,05% i to pri kratkom udisanju. Lahko je rastvorljiv u vodi. Sumpordioksid se utvrđuje kolorimetrijskim metodama.

Metan

Pojave metana vezane su i pored ostalih za ugaljena ležišta. Nastanak ležišta uglja vezan je za biohemijske promjene biljnih materija.
Metan se u ležištima uglja ili stijenama nalazi u dva oblika, i to kao slobodan i sorbiran ( vezan )
plin. Slobodan plin koji popunjava makropore, pukotine, kaverne i ostale slobodne prostore u ležištima uglja i sitijena.
Najveće količine metana danas se nalaze u sorbiranom stanju. Smatra se da sorbiranog metana, u odnosu na slobodan metan, ima nekoliko više.

Ostali privremeni sastojci zraka:
Azotni oksidi, Vodonik, Aldehidi, Amonijak, Etan, Etilen, Acetilen

Benxihu Colliery (1942) - Kina

Katastrofa u Benxihu u Kini koštala je 1.549 života i veruje se da je to najgora katastrofa rudarstva ikada. Tragedija se desila 26. aprila 1942. godine u rudniku uglja Honkeiko, u blizini Benxia u pokrajini Liaoning u Kini.
Fatalna eksplozija podzemnog rudnika uglja izazvala je mešavina gasa i ugljene prašine.

Katastarska katastrofa (1906) - Francuska

Rudarska katastrofa u Francuskoj, sa ukupnim brojem žrtava od 1.099, je druga najsmrtonosnija katastrofa rudarstva u istoriji. Katastrofa rudnika uglja desila se 10. marta 1906. godine zbog masivne eksplozije izazvane podzemnom vatrom u jednoj od jama Courrieres Colliery.

Laobaidong Colliery  (1960) - Kina

Katastrofa u rudniku uglja Laobaidong, druga najsmrtonosnija u Kini nakon Katastarske nesreće Benxihu, ubila je 684 ljudi. Ova katastrofa dogodila se 9. maja 1960. u rudniku uglja Laobaidong, koja se nalazila blizu Datonga u pokrajini Shanxi u Kini.
Nesreća je prouzrokovana eksplozijom metana.

Mitsui Miike rudnik uglja (1963) - Japan

Minska eksplozija uglja Mitsui Miike 9. novembra 1963. bila je druga najsmrtonosnija katastrofa rudnika uglja u Japanu nakon katastrofe rudnika uglja Mitsubishi Hojyo u 1914. godini. U nesreći je poginulo 458 rudara, a 833 povređeno.
Bila je eksplozija ugljene prašine oko 500 metara ispod ulaznog nivoa rudnika.


Senghenydd Colliery Disaster (1913) - Velika Britanija

Propast Senghenydd Colliery je najgora rudarska tragedija u Velikoj Britaniji. Katastrofa, poznata i kao Senghenydd eksplozija, dogodila se 14. oktobra 1913. u Universal Colliery u Senghenydd kod Caerphilly, Glamorgan, Wales. Fatalna katastrofa je rezultat eksplozije ugljene prašine u podzemnom rudniku. U nesreći poginulo je 439 rudara. Većina rudara koji su preživjeli vatru i eksploziju ubijeni su zbog trovanja ugljenmonoksidom.

Propast rudnika Coalbrook (1960) - Južna Afrika

Propast rudnika Coalbrook sa 435 smrtnih slučajeva je najgora katastrofa u rudarskoj istoriji Južne Afrike. Ova katastrofa dogodila se 21. januara 1960. godine u selu Coalbrook North Clydesdale Colliery u blizini Sasolburg, Orange Free State, u Južnoj Africi.
Podzemni kolaps je prouzrokovan raspadom oko 900 podzemnih stubova koji su podržavaju krovine prostorija.

Wankie Colliery  (1972) - Rodezija (Zimbabve)

Wankie Colliery  u Rodeziji (sada u Zimbabveu) je ubila 426 ljudi. Ova katastrofa dogodila se 6. juna 1972. godine, u sjeverozapadnoj Rodeziji. Ova katastrofa izazvana je višestrukim eksplozijama u podzemnom rudniku uglja.

Oaks Colliery  (1866) - Ujedinjeno Kraljevstvo

Eksplozija Oaks Colliery je druga najsmrtonosnija katastrofa rudnika u Velikoj Britaniji nakon katastrofe na Senghenydd Colliery. Ova katastrofa dogodila se 12. decembra 1866. godine u ulici Oaks Colliery, blizu Stairfoot, Barnsley, u Južnom Jorkširu.

Dhanbad rudarske katastrofe (1965. i 1975.) - Indija

Propast rudnika uglja Dhanbad dogodila se u noći između 27. i 28. maja. Ova katastrofa izazvana je eksplozijom u blizu Dhanbada, glavnog grada rudarstva u Indiji. U katastrofi je poginulo 375 rudara.

Monongah katastarska katastrofa (1907) - Sjedinjene Američke Države

Monongahska katastarska katastofa je najveća rudarska katastrofa u SAD. Ova katastrofa dogodila se 6. decembra 1907. godine u dva rudnika postrojenja za rudnike Monogah u Zapadnoj Virdžiniji. Broj smrtnih slučajeva u katastrofi zabilježen je kao 362. Italijanski imigranti bili su većina žrtava

SASTOJCI:

300 ml punomasnog mlijeka
200 ml slatkog vrhnja (svježeg, nezaslađenog)
100 g šećera
4 žumanjka
100 g tamne čokolade (70% kakaa)
2 žličice meda (livadskog ili od bagrema)

1 žličica čistog ekstrakta vanilije

PRIPREMA:

Pomiješajte mlijeko i vrhnje i stavite da zakuha.
Maknite s vatre, dodajte čokoladu iskidanu na kockice i med, i miješajte pjenjačom dok se ne istope.
Pjenjačom ili mikserom izmiješajte žumanjke sa šećerom.
Dodajte vruće mlijeko s čokoladom u smjesu od žumanjaka, dobro izmiješajte da se izjednači, pa vratite opet na vatru i kuhajte na laganoj vatri miješajući dok se krema ne počne zgušnjavati lagano, ali ne smije provreti.

Kuhanu kremu (koja je prilično rijetka, tj. tekuća) ulijte u zdjelu kroz gusto mrežasto cjedilo i umiješajte ekstrakt vanilije.
Kad se potpuno ohladi stavite je u hladnjak najmanje 3-4 sata ili još bolje preko noći.

Pripremite dalje sladoled po uputstvu za vaš stroj.
Gotovi sladoled rashladite u zamrzivaču par sati prije posluživanja.
Ako nemate stroj za sladoled, ulijte kremu u posudu pogodnu za zamrzavanje, s poklopcem i stavite u zamrzivač. Promiješajte dobro vilicom otprilike sva 2 sata da se ne stvore veliki kristali leda.

Limun (Citrus medica), suptropska voćka nešto manja od  pomorandže, plod je žuta jajasta bobica, ispunjena kiselom i sočnom kašom i košticama, bogat vitaminom C. Limunov sok i kora imaju široku upotrebnu vrednost u domaćinstvu. Industrijskom preradom iz limunovog soka i kore dobija se: limunovo ulje, limunova kiselina i limunov sok. Limunska kiselina dobija  se iz nezrelog ploda razlaganjem šećera pod dejstvom bakterija, a koristi se u medicini, proizvodnji osvježavajućih pića i za bojenje tekstila.

Limun se koristi kao dodatak jelima, zdrav osvježavajući napitak, u medicini i kozmetici. Nedovoljno su poznata ljekovita  svojstva ove sredozemne biljke, najvjerovatnije porijeklom iz tropske Azije, koja su zaista velika i dolaze od izuzetnog sadržinskog bogatstva ovog nevelikog ploda.

U limunu najviše ima vitamina C, a u njegovoj kori eteričnih ulja gorkog ukusa i prijatnog mirisa. Nije zanemarljivo ni prisustvo drugih vitamina (A, B1 i B2), zatim kalcijumove i kalijumove soli fosfora, gvožđa, magnezijuma, bakra, glikoze, saharože, fruktoze...

Ne kažu zato uzalud medicinari da je limun „antiseptičan, astringirajući, osvežavajući a djeluje i antiskorbutski“. Limun je  poznat u narodnoj medicini i kao pouzdano sredstvo protiv akni, mitesera, fleka na rukama, masnoće kože, zanoktica, bora...

Protiv groznice, bolesti želuca i crijeva, čira na želucu, gorušice, nervnog zamora


Badem (Prunus amygdalus communis L.), je značajan za ishranu, farmaciju i industriju. Poznat je i kao: bajam, migdal, mjendula, pitomi badem, mandula. Koristi se sjeme (zreo plod). Bere se u avgustu, septembru i oktobru.

Porijeklom iz Azije. Najviše uspjeva u zemljama oko Sredozemnog mora, a u našoj zemlji u primorskim predjelima. Plodovi se razlikuju po tvrdoći ljuske i po ukusu jezgra (slatki i gorki).

Gorki badem (Amygdalus amurus) razlikuje se od slatkog (Amygdalus dulcis) po tome što u njegovom sjemenu ima heterozida amigdalozida. U slatkom bademu ima više šećera i ulja. Sjeme gorkog badema nije jestivo, jer sadrži u sebi otrovne sastojke i može se koristiti samo pri spravljanju lijekova, naravno u minimalnim dozama.

Sjeme badema sadrži u 100 grama jestive materije 17% glicida, 50% lipida i 20% proteina. Od minerala najviše ima kalijuma i fosfora, a manje gvožđa i natrijuma. Naročito je bogat vitaminom B3 (PP), čiji nedostatak u organizmu izaziva pelagru.
Slatki badem ima potpuno bijele kotiledone i najčešće se koristi za pripremanje kolača. Još bolje ga je jesti nepečena, jer sprečava pojavu gorušice i čira na želucu.

Prolaskom kroz jamu atmosferski zrak mijenja svoj sastav tako da smanjuje sadržaj pojedinih komponenti, a istovremeno u njegov sastav ulaze nove komponente ili se neke postojeće povećavaju. Pošto su neki rudnički plinovi opasni (eksplozivni, otrovni, zagušljivi itd.) njihovo prisustvo u jamskom zraku mora biti pod strogom kontrolom.

Kontrola stanja jamskog zraka vrši se:
- metodama hemijske analize,
- prenosnim instrumentima za mjerenje u jamskim prostorijama,
- stacionarnim instrumentima za kontinuiranu kontrolu pojedinih plinskih komponenata,
- sistemima daljinske automatske kontrole.

Bingham Canyon Mine u Utahu, SAD je najveći površinski kop na svijetu. Ovaj  rudnik je širok 4 kilometra, te dubok 1,2 km. Rudnik je počeo sa radom 1863. godine, a od tada se u njemu iskopalo više od 17 miliona tona bakra i 715 tona zlata.



Danas, rudnik upošljava 1.800 ljudi koji svaki dan iskopaju do 50.000 tona materijala. S obzirom da je još uvijek aktivan.

Kamioni koji prevoze ove ogromne količine rude imaju nevjerovatne kapacitete nosivosti od 240 i 320 tona. Rudnik je toliko velik da se može vidjeti iz svemira, a ukupna dužina svih puteva koji se nalaze u njemu iznosi preko 800.000 kilometara.



Samo u 2006. godini, vrijednost metala iskopanih u Bingham Canyon Rudniku iznoslia je 1,8 milijardi USD dolara. 1966. godine proglašen je i Nacionalnim Spomenikom pod nazivom Bingham Canyon Open Pit Copper Mine, a turisti ga mogu posjetiti sa kupljenim ulaznicama koje variraju između 5 i 25 dolara, u zavisnosti od aranžmana.

 1. Azot

Azot je plin bez boje, mirisa i okusa, teško rastvorljiv u vodi. Nije otrovan, ali svojim povećanim prisustvom zraka postaje neugodan za disanje. Azot ne gori niti podržava gorenje.
Kao inertan plin azot se koristi kao sredstvo za gašenje požara.

Nastaje truljenjem organskih materija, minerskim radovima, kao i izdavajenjem iz slojeva uglja i stijene u čistom stanju ili zajedno sa metanom.

Azot se utvrđuje laboratorijski pomoću orsat aparata i metodama plinske kromatografije.

2. Kiseonik

Kiseonik je plin bez boje, mirisa i okusa. Ne gori ali podržava gorenje. U elemetarnom stanju lako se jedini sa mnogim plinovima. Neophodan je za disanje. Kiseonik je najrasprostranjeniji element Zemljine kore.

Prolazeći kroz jamu sadržaj kiseonika u jamskom zraku se smanjuje.
Prema Skočinskom primarni uzročnici smanjenja sadržaja kiseonika u rudnicima su: oksidacioni procesi raznih organskih i neorganskih materija ( drvo, ugalj, rude, okolne stijene ), požari, eksplozije metana, eksplozije ugljene prašine, priticanju drugih plinova iz ležišta.

Sekundarni uzroci smanjenja sadržaja kiseonikasu: disanje ljudi, gorenje lampi, rad mašina sa unutrašnjim sagorijevanjem i dr. Može se slobodno reć da kiseonik kao djelotvoran plin ima mnogo potrošača u jami.

3. Ugljendioksid

Ugljendioksid je plin bez boje i mirisa, kiselastog okusa. Ne podržava gorenje pa se doskora smatrao zagušljivim plinom. Ugljendioksid je otrovan mada sa slabije izraženim otrovnim djelovanjem. Nadražuje sluzokožu očiju i organa za disanje.

Ugljendioksid nastaje razlaganjem i truljenjem organskih materija, procesima raspadanja i mtamorfizma stijene i slojeva organskog i neorganskog porijekla, procesima oksidacije uglja, dejstvom nekih rudničkih voda na karbonatne stijene i izdvajanjem iz ugljenih slojeva kao produkt karbonizacije.

Ugljendioksid se utvrđuje metodom adsorpcije ( Orsatov aparat ), kolorimetrijskim metodama, optičkim metodam, na principu apsorcije infracrvenih zraka i plinskom kromatografijom.

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti.

Za razliku od drugih grana, osnovne karakteristike koje rudarski rad izdvajaju u naročito opasnu privrednu djelatnost, jesu sledeće pojave i stanja- . prisustvo i iznenadne pojave raznih eksplozivnih, otrovnih i zagušljivih gasova i para u rudnicima: (CH4, CO2, H2S, SO2, CO2, i dr.)

Eksploataciju mineralnihsirovina,posebnoupodzemnoj – jamskoj proizvodnji pratevelikeopasnostiodnedovoljnogprisustvazraka,urušavanja,požara,prisustvaeksplozivneugljeneprašine,prodoravodedoeksplozijemetana.
Posljedica toga su velike rudarske nesreće u kojima gine veliki broj rudara i nastaje velika materijalna šteta.

Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o svakoj pojavi opasnosti, posebno o pojavama eksplozivnih, zagušljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja, blata, gorskim udarima i obrušavanjima, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje.

Zadatak službe zaštite na radu je:
1. neposredna kontrola provođenja svih propisanih mjera zaštite na radu;
2. vođenje evidencije o nesretnim slučajevima, profesionalnim oboljenjima, povredama na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugrožavajuživote zaposlenika i opremu u privrednom društvu po mjestu nastanka, uzrocima inastalim posljedicama;
3.proučavanje uzroka nesretnih slučajeva, profesionalnih oboljenja,
povreda na radu,gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugrožavaju živote zaposlenih i opremu idavanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspješnootklanjanje tih uzroka;
4.praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapređenje
zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu;
5.davanje prijedloga upravi privrednog društva za unapređenje zaštite na radu i
zaštite zdravlja zaposlenika;
6.davanje stručnih mišljenja da li su rudarski projekti izrađeni u skladu sa propisanimmjerama zaštite na radu,
7.obavljanje i drugih poslova i ovlaštenja koja su joj data općim aktom privrednogdruštva.

Konfiguracija sanduka i kut nagiba pri pražnjenju moraju osigurati pouzdano i brzo pražnjenje. Sam sanduk (korpa) je kutijaste (sandučaste) konstrukcije s rebrima za ukrućenje čija se šuplja unutrašnjost često koristi za provođenje vrućih ispušnih plinova iz motora, na koji se način sprječava smrzavanje i ljepljenje vlažnog materijala u sanduku a što inače otežava i usporava pražnjenje. Sanduk naprijed ima jedan produžetak kao štit iznad vozačke kabine. Sanduk je redovno dodatno ojačan, a unutarnja mu je obloga od debelog mangan-čeličnog lima otpornog na habanje. Pri prijevozu abrazivnih materijala obložen je slojem gume s unutarnje (tovarne) strane u svrhu smanjenja habanja.

 Zagrijavanje sanduka ispušnim plinovima iz motora, bitno je za rad u hladnim uvjetima rada s vlažnim odnosno zamrznutim materijalima. Istovar unazad nagibanjem, tj. podizanjem sanduka za 45^o traje 0,6 - 1,5 min. Vrijeme utovara ovisi o načinu utovara, odnosnu učinku utovarnog stroja, a optimalnim se smatra da lopata utovarnog stroja (bager ili utovarač) puni sanduk vozila s 3 - 6 ubačaja. 

Dvojne gume su potrebne kod velikih opterećenja za koje ne postoje pojedinačne odgovarajuće veličine. Općenito, jedna guma koja nosi isti teret (pritisak) uvijek je bolja nego dvije manje postavljene jedna uz drugu, jer s njima može biti problema zbog neravnomjernog opterećenja na neravnim terenima ili doći do ulaženja komada kamenja između njih (oštečenja). Relativno su jednostavni za upravljanje zbog hidrauličnog sustava (servo upravljanje), te povoljnih ergonomskih uvjeta za vozača (sjedište, upravljačka oprema) i ostalog komfora u kabini (klimatizacija, prigušivači zvuka, pročistači zraka od prašine i dr.), a što sve jamči i sigurnost na radu. Visoka iskoristivost dampera pri masovnom transportu iziskuje unaprijed pozorno planiranu i dobro razrađenu organizaciju rada, koja podrazumijeva određivanje njihovog eksploatacijskog kapaciteta (planskog učinka) i usklađivanje s drugim strojevima u tehnološkom lancu.

Po čovjeka i njegovu okolinu u jami plinovi mogu biti: otrovni, zagušljivi, eksplozivni i radioaktivni.
Osnovni cilj provjetravanja je da na svim mjestima u jami obezbjedi: kvalitetan zrak i mikroklimatske uvjete koji odgovaraju  vanjskim uvjetima.

Tako se jamski zrak sastoji od stalnih plinova, oni koji su sastavni dijelovi atmosferskog zraka i povremenih plinova, onih koji su ušli u sastav zraka jame.

Povremeni plinovi nastaju kao produkt tehnološkog procesa rudarske proizvodnje ili su izdvojeni iz ležišta mineralnih sirovina i pratećih stijena. Osim podjele jamskih plinova na stalne i povremene, postoje i druge podjele koje su vezane za karakteristike pojedinih plinova kao što su:

• eksplozivni plinovi (metan, etan, propan, butan, ugljenmonoksid, sumporvodonik, vodonik i dr.)
• otrovni plinovi ( ugljenmonoksid, azotmonoksid, azotdioksid, azottrioksid, azotperoksid, azotpentoksid, sumpordioksid, sumpor vodonik, ugljendioksid, amonijak i dr. )
• požarni plinovi ( ugljenmonoksid, ugljendioksid, metan, vodonik i još neki ugljovodonici )
• inertni plinovi ( azot ). Azot se naziva inertnim plinom zato što nije eksplozivan, otrovan niti je zagušljiv.

Ispušni plinovi motora sa unutarnjim izgaranjem:

• predstavljaju kancerogene plinove štetne po ljudsko zdravlje
• izlaganje izaziva iritaciju o
  čiju i dišnog sustava, glavobolju, mu
   čninu i astmu
• rudari podzemnih rudnika izloženi su spomenutim plinovima u
   koncentracijama 100 puta ve
   ćim od normalnih
•  suzbijanje navede štetnosti obavlja se stalnom kontrolom kakvo
će zraka uz
poboljšanje sustava vjetrenja, te redovnim servisiranjem rudarske
mehanizacije

Električni napon:

• nesreće prouzrokovane elektri
čnim naponom – na 4. mjestu po smrtnosti u
rudnicima
• 90% otpada na el. udar (najčešće dodirom rudarske opreme i el. vodova)
• pojava požara, zagrijavanje el. vodiča preko 2000°C, tlačni-udarni valovi i sl.
• suzbijanje – redovitom kontrolom el. opreme, korištenjem alternativnih izvora energije, te naprednom električnom opremom

Miniranje:

• jedan od najvažnijih faktora pri eksploataciji mineralne sirovine i razvoju
rudnika
• u SAD-u, između 1978. i 2000. god. 106 rudara je izgubilo živote, dok ih je 1050 ozljeđeno prilikom rukovanja eksplozivima i obavljanja miniranja
• povećanje kvalitete i sigurnosti gospodarskih eksploziva, dodatnom
edukacijom osoba koje su u doticaju sa eksplozivnim sredstvima uvelike
smanjuje rizik od pojave ozljeda prilikom rukovanja istima

Buka:
• neizostavan pratilac rudarskog posla
• izvori – mehanički strojevi, transportni strojevi i postrojenja
• u svrhu suzbijanja oštećenja prouzrokovanih povećanom koncentracijom buke – osobna
zvučno-prigušna sredstva, kao i povećanje kvalitetemehanizacije uposlene u eksploataciji i pripremnim radnjama

Urušavanje:

• 40% uzrok smrtnosti u podzemnim rudnicima
• potpuno i djelomično urušavanje (odvajanje pojedinih dijelova stijenske mase i sl.) predstavlja ogroman rizik po živote i sigurnost radnika
• stručnom i konstantnom kontrolom ponašanja stijenske mase i podzemnih prostorija, pravovremenim reagiranjem na neočekivano ponašanje, te promptnim alarmiranjem možemo utjecati na suzbijanje navedene štetnosti

Požari i eksplozije: metan, ugljena prašina

Prašina, otrovni  i zagušljivi plinovi, gorski udar, prodor vode i žitkih materijala.